MEDIJI U SRBIJI O SUĐENJU VOJISLAVU ŠEŠELJU

Suđenje Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993., medji u Srbiji su nakon pet meseci od početka procesa pratili sporadično, uglavnom sumirajući nekoliko dana suđenja u jednom izveštaju i prenoseći detalje unakrsnog ispitivanja svedoka od strane optuženog.

Izuzetak u tome je Pravda, tabloid blizak Srpskoj radikalnoj stranci (SRS), koji je suđenje prenosio redovno, održavajući tu "temu" i u pauzama procesa plasiranjem izjava funkcionera SRS koji kao mantru ponavljaju priču o nevinosti Šešelja, manipulaciji Haškog suda i instruiranim svedocima.

U takav "model" izveštavanja odlično se uklopilo pojavljivanje knjiga Karle del Ponte "Lov ", koja je inače izazvala veliko medijsko interesovanje u Srbiji zbog pokušaja vlasti u Srbiji da odloži objavljivanje te knjige, ali i zbog niza detalja, pa i pikanterija, koje je bivša haška tužiteljka iznela o svom radu u Tribunalu i u tom kontekstu i suočavanju s vlašću u Beogradu.

Uz veliki naslov "Đinđić hteo da izruči Šešelja", Pravda je početkom marta prenela da "saznaje od odlično obaveštenog izvora iz beogradskog diplomatskog kora "da je postojao "Đinđićev spisak" za Hag, a da je u vrhu te liste bio Vojislav Šešelj. Citat iz knjige, gde se navodi da je Đinđić del Ponteovoj rekao "Vodite ga i ne vraćajte ga (Šešelja)", široko je citiran u beogradskim medijima.

I u novoj rundi suđenja, svedoci tužilaštva Haškog tribunala, u priličnoj meri i zbog sopstvenog nesigurnog držanja na sudu i neodređenih odgovora i na pitanja sudije i u unakrsnom ispitivanju Šešelja, medijski su uglavnom predstavljani kao nekompetentni i nepouzdani. Činjenica je, međutim, da su se dramatični iskazi pojedinih od njih o stradanjima tokom ratnih godina našli samo u nekim medijima, dok je pretežni ton prenošenja suđenja "dirigovao" Šešelj svojim pitanjima i , po oceni najvećeg broja medija, njegovim "raskrinkavanjem" svedoka kao instrumenta tužilaštva.

Ni u ovoj rundi suđenja u medijima nije bilo nikakvih komentara ni analiza suđenja.

Paralela sa Miloševićem

Politika, koja uglavnom "skida" suđenje Šešelja sa televizije i koja dijaloge optuženog sa svedocima najčešće prenosi bez komentara, 10.marta je objavila tekst "Šešelj u novoj formi protesta", u kome je, zbog mnogobrojnih svedoka optužbe, povučena paralela Šešeljevog procesa sa suđenjem Slobodana Miloševića.

Navodeći da je Šešelj odbio da ispita svedoka br 021, prvog od najavljenih 13 koje je Tužilaštvo planiralo da ispita na osnovu njihovih pisanih izjava, Politika citira Šešelja da se takvim svedočenjem, u kojima se ne teresti lično on, već se samo dokazuje "baza zločina", samo razvlači suđenje u nedogled.

"Svojevremeno se i Slobodan Milošević, na čijem je suđenju svedočilo 300 svedoka tužilaštva, bunio zbog velikog broja svedoka koji optuženog nikada lično nisu ni videli,a kamoli bili u direktnoj vezi sa njim. Čak su i sudije pitale tužioca Džefrija Najsa šta će mu toliki svedoci. Sudija Ričard Mej je jednom prilikom rekao da bi 'jedan dobar svedok na ovakvom procesu bio dovoljan'", piše Politika.

Glas je 13.marta na pola strane objavio tekst pod naslovom "Šešelj blokirao haško tužilaštvo", prenoseći da optuženi nije hteo da zavrrši unakrsno ispitivanje Vilima Karlovića, jer mu je veće zabranilo da predoči svedoku članak Ekspres politike od 18.marta 1997.gde je nabrojano 10 imena hrvatskih zločinaca nad srpskim stanovništvom u Vukovaru.

Istim povodom Pravda je objavila izveštaj sa suđenja Šešelju pod naslovom "Sud na strani tužilaštva", uz citiranje izjave Zorana Krasića, člana tima Šešeljeve odbrane, da sudije imaju dva aršina, jedan za tužilaštvo, a drugi sa optuženog.

Svedok Vilim Karlović

Vilim Karlović, osmi svedok optužbe protiv Šešelja, u medijima u Srbiji uglavnom je prošao kao i njegovi prethodnici.

"Zenga pred sudom",predstavio je tabloid Pravda 12.marta novog svedoka,nekadašnjeg pripadnika hrvatskog Zbora narodne garde i učesnika borbi u Vukovaru.

Dnevnik Glas je Karlovića predstavio kao hrvatskog penzionisanog "domobrana", navodeći i da je taj svedok već treći put svedočio pred Haškim tribunalom i jednom u Beogradu. List je preneo veći deo svedočenja Karlovića,uključujući scene brutalnog prebijanja i ubijanja zatvorenika u Ovčari.

Politika (13.mart) je Karlovića predstavila kao čoveka "koji je lidera radikala optužilo za konkretno delo, navodeći da je tužilaštvo prvi put izvelo takvog svedoka. List je preneo deo dijaloga Šešelja sa svedokom, iz koga proističe (kao i iz zvaničnog dokumenta) da je hrvatska vojna obavestajna služba učestvovala u pripremanju Karlovića za svedočenje protiv "Vukovarske trojke|" i protiv Slavka Dokmanovića ( bivši predsednik opštine Vukovar).

Tim povodom Politika piše da su "Hrvati pripremali neke svedoke za lažno svedočenje", pozivajući se na izjavu advokata "vukovarske trojke" Borivoja Borovića koji tvrdi da su određene hrvatske službe upale u tajne fajlove Haškog tužilaštva i odatle crpile dokumentaciju koju su koristili za pripremanje svedoka za lažno svedočenje i osmišljavali odbranu za hrvatske generale.

"Na sudijama je da odluče da li će svedočenje Karlovića protiv Šešelja biti uvršteno u dokaze, ali Šešelj je juče osmog svedoka tužilaštva nazvao 'žrtvom dobrovoljaca Teritorijalne odbrane iz okoline Vukovara ,koji su sebe možda nazivali četnicima, ali koji nisu bili dobrovoljci SRS", piše Politika.

Iz unakrsnog ispitivanja svedoka Emila Čakalića, jednog od sedmorice preživelih sa "Ovčare", medije je posebno zainteresovala Šešeljeva izjava da je streljanje 200 hrvatskih zarobljenika na "Ovčari" naredio general Aleksandar Vasiljević (nekadašnji načelnik vojne bezbednosti) uz navođenje da će tu tvrdnju u nastavku procesa i dokazati. "Streljanje naredio general Vasiljević" (Novosti, 20.mart)

"Šešelj vodi sa 7:0 ", preneo je Kurir u kratkoj informaciju izjavu zamenice predsednika SRS Gordane Pop Lazić, koja je rekla da tužilaštvo nema dokaze protiv njega i koja je navela da je cilj Šešelja da ukaže na one koji su učestvovali direktno u nekom zločinu ili ga organizovali, poput Aleksandra Vasiljevića.

Pravda je Čakalića kroz naslov uvela kao "Svedoka koji se ničega ne seća", a u tekstu ga prikazuje kao "starca od 74 godina", koji "nije mogao sa sigurnošću da identifikuje pukovnika Mileta Mrkšića (jednog od tzv vukovarske trojke).

Zaštićeni svedoci

Zaštićeni svedok B.C.1013 je, po oceni Pravde (26.mart), "nesiguran štićenik" koji se "ne seća, ne zna, ili nije siguran". List prenosi deo dijaloga Šešelja sa svedokom, u kome svedok tužilaštva zaista neodređeno odgovara na pitanja Šešelja, uglavnom sa "ne sećam se", nisam sigiuran..". Pravda, međutim, nije ni slova prenela o potresnom svedočenju svedoka tokom glavnog ispitivanja tužioca Matijasa Markusena.

To je učinio Glas (26.mart), koji je je detaljno preneo svedočenje B.C.13 o nedelima vojnika koji su ga zarobili u Zvorniku i zajedno sa još četvoricom drugih muslimana danima zlostavljali.

Slično je učinio Danas (26.mart), koji je preneo agencijsku informaciju sa tog svedočenja, naslovivši je sa "Šešeljevci ubijali, tukli i pljačkali", navodeći da je svedok 'šešeljevce" označio kao one koji su u leto 1992. u Zvorniku maltretirali i ubijali Muslimane i poljačkali njihovu imovinu.

Danas je sutradan, agencijsku vest sa suđenja Šešelju preneo pod naslovom:Šešelj: Dobrovoljci nisu činili zločine u Zvorniku, citirajući Šešelja da je svedok počinioce u Zvorniku pogrešno identifikovao kao dobrovoljce SRS i da mu je to sugerisala "muslimanska tajna služba AID".

Kurir (27.mart) je istog svedoka u naslovu nazvao "Svedok sa slabim pamćenjem", navodeći da je BC 1013 odgovarao kao i prethodni svedok, Emil Čakalić, sa "ne sećam se", "ne znam", "nisam siguiran". List na kraju teksta piše da je Tužilaštvo, "u nameri da diskredituje odbranu Vojislava Šešelja, u pomoć pozvalo" Čakalića, "sedamdesetčetvorogodišnjeg starca" koji je, po oceni lista , svojim svedočenjem Tribunalu više odmogao nego pomogao.

Navodeći u nadnaslovu da je Šešelj osporio svedočenje svedoka 1013, Glas (27.mart) u naslovu prenosi "Šešeljevci nisu činili zločine", navodeći pojedine izvode iz unakrsnog ispitivanja Šešelja.

Problemi svedoka sa pamćenjem

Šešelj je, prema Pravdi (28.mart), "porazio još jednog nepouzdanog svedoka koji je naknadno promenio svoju izjavu uz pomoć Tužilaštva haškog tribunala". Reč je o svedoku BC 1015 koji je, prema listu, "imao velike probleme sa pamćenjem kad su u pitanju događaji u bivšoj Jugoslaviji".

Opet je Glas na sasvim drugi način prikazao svedočenje BC 1015, prenoseći da je on detaljno u sudu naveo kako su ga 1992. tukli i ponižavali pojedinci koje je označio kao 'šešeljevce".List je preneo delove tog svedočenja koje je naslovio sa "Plakao na suđenju".

Politika, je 28.marta sublimiranu informaciju o svedočenju zaštićenih svedoka 1013 i 1015, prenoseći da je obojicu Šešelj optužio da ih za svedočenje pripremala obaveštajna služba AID, što su oni demantovali". List ocenjuje da je zbog greške Tužilaštva o godini mitinga koji je održan u Malom Zvorniku na kome je govorio Šešelj (Šešelj kaže 1990, a po optužnici je to bilo 1992.) , "ponovo lebdela u vazduhu Šešeljeva tvrdnja da je optužnica protiv njega lažna. U istom tekstu, list ocenjuje da je svedokj 1013 "zadao ozbiljan udarac Šešelju" svedočeći o učešću "šešeljevaca" u prebijanju zarobljenika na poljoprivrednom dobro ":Ekonomija" u Zvorniku.

Dežurni komentator validnosti svedoka protiv Šešelja, šef njegovog pravnog toma Zoran Krasić, i 31. marta je ponovio da je optužnica protiv Šešelja lažna, da su svedoci "preparirani" a da Tužilaštvo "manipuliše".

Nešto veće interesovanje medija izazvao je zaštićeni svedok BC 033, bivši dobrovoljac SRS, pošto se ispostavilo da je osuđivan za napade sa eksplozivom na razne objekte u Beogradu (uključujući i beogradsku džamiju).

"Svedok tužilaštva bacio bombu na beogradskoj džamiji", naslovila je 3.aprila Politika detalje sa unakrsnog ispitivanja BC 003, stavljajući u podnaslov optužbu Šešelja da je taj svedok postavio bombu na prozor novinara Vremena Dejana Anastasijevića. U prenošenju ispitivanja navodi se da je Šešelj rekao da je bombu postavio u dogovoru sa Natašom Kandić, direktorkom Fonda za humanitarno pravo, koju Šešelj u Hagu u sličnim kontekstima nije pomenuo prvi put.

Svedok BC 033 je za Pravdu (2.aprila) "turbo lažni svedok", potom "Plaćenik Nataše Kandić (3.april), koji je u tumačenju Zorana Krasića još jedan "preparirani svedok" koji je "slagao onog trenutka kada je počeo da govori".

Glas je 3. aprila je pod naslovom "Sloboda za lažno svedočenje" preneo da je Šešelj "raskrinkao novog podmetnutog svedoka Nataše Kandić", te da je BC 003 osuđeni terorista. U podnaslovu list navodi da je "zaštićeni svedok BC 003 pristao da svedoči protiv lidera radikala jer Kandićeva želi da se "osveti SRS i Šešelju prema kome gaji patološku mržnju". (citirana izjava izvesnog Aleksandra Gajića koju je preneo Šešelj)