|
SLUČAJ ŠEŠELJ
MEDIJI U SRBIJI O SUĐENJU
VOJISLAVU ŠEŠELJU
Suđenje Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine nad Hrvatima i
Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993., medijski je ušao u rutinu
koja se sastojala uglavnom u prenošenju dijaloga optuženog i svedoka na unakrsnom
ispitivanju i -u pojedinim tabloidima posebno- neprekidnom diskreditovanju svedoka (i
Tribunala) i veličanju Šešeljevih sposobnosti u "razobličavanju" i svedoka i
suda. Takvom pokrivanju suđenja, koje je počelo 7. novembra 2007., dosta su doprineli
ponašanje Šešelja na suđenju i njegove "doskočice" očigledno tempirane za
medijsko tržište u Srbiji, dosta neubedljivi svedoci ili svedoci koji nisu umeli da
pariraju Šešelju, dužina boravka Šešelja u Hagu (pet godina) i medijski
"zamor" od te teme, i ,naravno, odsustvo analitičnosti i kritičnosti u
tretiranju haškog slučaja Vojislava Šešelja. Treći... |
|
|
|
SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU
SRBIJA I KOSOVO
"Otvaranje dijaloga o nedavnoj prošlosti unutar srbijanskog
društva"
Medijacentar, Beograd, 10. mart 2008. |
 |
Sonja Biserko: Nova realnost
U ovom još uvek nestabilnom i gotovo dramatičnom trenutku neophodno je da otvorimo
razgovor o Kosovu uvažavajući novu realnost. Iza nas su tri nedelje nove realnosti kada
je formalno Kosovo postalo nezavisno. Bez obzira na taj očekivani ishod u vezi sa... |
|
| Detaljnije: SLUČAJ ŠEŠELJ >>> |
Detaljnije: SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU
>>> |
SLUČAJ MILOŠEVIĆ
KONFERENCIJA "NASLEĐE SUĐENJA SLOBODANU MILOŠEVIĆU"
Beograd, 31. mart 2007.
12.04.2007 , HCHRS
Prvu od šest sesija o ključnim temama nedavne prošlosti - u okviru
projekta koji je podržao Fond za otvoreno društvo - Helsinški odbor je posvetio do sada
najvažnijem procesu koji se vodio pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) - suđenju Slobodanu Miloševiću. Opredeljujući se da seriju debata
otvori upravo "slučajem Milošević" Odbor je imao u vidu da su pravne i
političke implikacije ovog procesa, bez obzira što nije okončan prvostepenom presudom,
isuviše značajne da bi smele biti potisnute iz javnog diskursa - i to ne samo zbog
raznih interpretacije ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije i ratnih zločina,
uključujući i zločin genocida, već i nesporne potrebe.. |
USPOSTAVLJANJE POVERENJA
POLITIČKA REPREZENTACIJA MANJINA I OČUVANJE MULTIETNIČKOG IDENTITETA
VOJVODINE
Novi Sad, 26. septembar 2007.
Zaključci i preporuke drugog okruglog stola
Pitanje političke reprezentacije manjina jedno je od ključnih sa
kojim se suočava svaka etnički pluralna zajednica. Raspravljajući na temu
"Politička reprezentacija manjina i očuvanje multietničkog identiteta
Vojvodine" učesnici drugog u nizu okruglog stola u okviru projekta
"Promovisanje multietničkog identiteta Vojvodine" podvukli su značaj
političke reprezentacije manjina za ukupnu legitimnost predstavničkih institucija,
stabilnost društva, očuvanje identiteta pokrajine i, konačno, kretanje Srbije ka
evropskim integracijama. Uvažavajući činjenicu da je za pripadnike manjina pitanje
reprezentacije dvostruko važno, jer se ne... |
| Detaljnije: SLUČAJ MILOŠEVIĆ >>> |
Detaljnije: USPOSTAVLJANJE POVERENJA
>>> |
SREBRENICA
SREBRENICA: OD PORICANJA DO PRIZNANJA
Saopštenje za javnost
20.07.2005 , HCHRS
U Srebrenici, 27. juna 2005. godine, u okviru
obeležavanja 10. godišnjice genocida u Srebrenici, Društvo za ugrožene narode je, u
saradnji sa udruženjem "Srebreničke majke" organizovalo promociju knjige
Helsinškog odbora "Srebrenica: od poricanja do priznanja". O knjizi su govorili
Adburahman Malkić, načelnik opštine Srebrenica, prof. Mirko Pejanović, predsednik SGV
- Pokreta za ravnopravnost BIH, prof. Šaćir Filandra, predsednik Kulturne zajednice
Bošnjaka "Preporod", dr Janja Beč, predavač postdiplomskih studija o genocidu
na Pravnom fakultetu Sarajevo - Bolonja, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora,
Hatidža Mehmedović, predsednica udruženja "Srebreničke majke" sa sedištem u
Srebrenici, i Fadila Memišević, predsednica Društva za ugrožene narode. Evo šta je... |
PANELI I SKUPOVI
"MANIPULACIJA SOCIJALNIM NEZADOVOLJSTVOM, POPULIZAM I
NACIONALIZAM"
Kragujevac, 30.10.2003. godine
Stjepan Gredelj, sociolog:
Kod nas postoji politizacija sindikata. Uloga sindikata nije da smenjuje Vladu, niti da to
traži od Skupštine. On bi trebalo da se bori za interese zaposlenih, jer sindikati su
strukovne organizacije. To što se sindikat bavi politikom samo govori da ostali
politički akteri ili nisu dovoljno sazreli, ili nemaju snage za tako nešto. U pitanju je
sindikalizacija politike, pa razne političke stranke pokušavaju nešto da
"zahvate" od tog socijalnog nezadovoljstva. Tako je, recimo, G17 Plus bila
krajnje liberalno demokratska organizacija, ali od prerastanja u stranku "jaše"
na talasu žestokog populizma, što je opasan prostor za razne vrste demagogija. Ovde se
od Vlade traži posao, a ona je samo jedan partner u takozvanom socijalnom dijalogu, ili
trijalogu, koji nije ostvaren između poslodavca... |
| Detaljnije: SREBRENICA >>> |
Detaljnije: PANELI I SKUPOVI >>> |
|