empty.gif (45 bytes)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TRANZICIONA PRAVDA

 

INFO::: Tranziciona pravda

 

 

MEDIJI U SRBIJI O SUĐENJU
VOJISLAVU ŠEŠELJU

Suđenje Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993., medijski je ušao u rutinu koja se sastojala uglavnom u prenošenju dijaloga optuženog i svedoka na unakrsnom ispitivanju i -u pojedinim tabloidima posebno- neprekidnom diskreditovanju svedoka (i Tribunala) i veličanju Šešeljevih sposobnosti u "razobličavanju" i svedoka i suda. Takvom pokrivanju suđenja, koje je počelo 7. novembra 2007., dosta su doprineli ponašanje Šešelja na suđenju i njegove "doskočice" očigledno tempirane za medijsko tržište u Srbiji, dosta neubedljivi svedoci ili svedoci koji nisu umeli da pariraju Šešelju, dužina boravka Šešelja u Hagu (pet godina) i medijski "zamor" od te teme, i ,naravno, odsustvo analitičnosti i kritičnosti u tretiranju haškog slučaja Vojislava Šešelja. Treći...

 

 

 

SRBIJA I KOSOVO

"Otvaranje dijaloga o nedavnoj prošlosti unutar srbijanskog društva"

Medijacentar, Beograd, 10. mart 2008.

Sonja Biserko: Nova realnost
U ovom još uvek nestabilnom i gotovo dramatičnom trenutku neophodno je da otvorimo razgovor o Kosovu uvažavajući novu realnost. Iza nas su tri nedelje nove realnosti kada je formalno Kosovo postalo nezavisno. Bez obzira na taj očekivani ishod u vezi sa...

Detaljnije: SLUČAJ ŠEŠELJ >>> Detaljnije: SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU >>>

 

KONFERENCIJA "NASLEĐE SUĐENJA SLOBODANU MILOŠEVIĆU"

Beograd, 31. mart 2007.

12.04.2007 , HCHRS

Prvu od šest sesija o ključnim temama nedavne prošlosti - u okviru projekta koji je podržao Fond za otvoreno društvo - Helsinški odbor je posvetio do sada najvažnijem procesu koji se vodio pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) - suđenju Slobodanu Miloševiću. Opredeljujući se da seriju debata otvori upravo "slučajem Milošević" Odbor je imao u vidu da su pravne i političke implikacije ovog procesa, bez obzira što nije okončan prvostepenom presudom, isuviše značajne da bi smele biti potisnute iz javnog diskursa - i to ne samo zbog raznih interpretacije ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije i ratnih zločina, uključujući i zločin genocida, već i nesporne potrebe..

 

POLITIČKA REPREZENTACIJA MANJINA I OČUVANJE MULTIETNIČKOG IDENTITETA VOJVODINE

Novi Sad, 26. septembar 2007.

Zaključci i preporuke drugog okruglog stola

Pitanje političke reprezentacije manjina jedno je od ključnih sa kojim se suočava svaka etnički pluralna zajednica. Raspravljajući na temu "Politička reprezentacija manjina i očuvanje multietničkog identiteta Vojvodine" učesnici drugog u nizu okruglog stola u okviru projekta "Promovisanje multietničkog identiteta Vojvodine" podvukli su značaj političke reprezentacije manjina za ukupnu legitimnost predstavničkih institucija, stabilnost društva, očuvanje identiteta pokrajine i, konačno, kretanje Srbije ka evropskim integracijama. Uvažavajući činjenicu da je za pripadnike manjina pitanje reprezentacije dvostruko važno, jer se ne...

Detaljnije: SLUČAJ MILOŠEVIĆ >>> Detaljnije: USPOSTAVLJANJE POVERENJA >>>

 

SREBRENICA: OD PORICANJA DO PRIZNANJA

Saopštenje za javnost

20.07.2005 , HCHRS

U Srebrenici, 27. juna 2005. godine, u okviru obeležavanja 10. godišnjice genocida u Srebrenici, Društvo za ugrožene narode je, u saradnji sa udruženjem "Srebreničke majke" organizovalo promociju knjige Helsinškog odbora "Srebrenica: od poricanja do priznanja". O knjizi su govorili Adburahman Malkić, načelnik opštine Srebrenica, prof. Mirko Pejanović, predsednik SGV - Pokreta za ravnopravnost BIH, prof. Šaćir Filandra, predsednik Kulturne zajednice Bošnjaka "Preporod", dr Janja Beč, predavač postdiplomskih studija o genocidu na Pravnom fakultetu Sarajevo - Bolonja, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora, Hatidža Mehmedović, predsednica udruženja "Srebreničke majke" sa sedištem u Srebrenici, i Fadila Memišević, predsednica Društva za ugrožene narode. Evo šta je...

 

"MANIPULACIJA SOCIJALNIM NEZADOVOLJSTVOM, POPULIZAM I NACIONALIZAM"

Kragujevac, 30.10.2003. godine

Stjepan Gredelj, sociolog:
Kod nas postoji politizacija sindikata. Uloga sindikata nije da smenjuje Vladu, niti da to traži od Skupštine. On bi trebalo da se bori za interese zaposlenih, jer sindikati su strukovne organizacije. To što se sindikat bavi politikom samo govori da ostali politički akteri ili nisu dovoljno sazreli, ili nemaju snage za tako nešto. U pitanju je sindikalizacija politike, pa razne političke stranke pokušavaju nešto da "zahvate" od tog socijalnog nezadovoljstva. Tako je, recimo, G17 Plus bila krajnje liberalno demokratska organizacija, ali od prerastanja u stranku "jaše" na talasu žestokog populizma, što je opasan prostor za razne vrste demagogija. Ovde se od Vlade traži posao, a ona je samo jedan partner u takozvanom socijalnom dijalogu, ili trijalogu, koji nije ostvaren između poslodavca...

Detaljnije: SREBRENICA >>> Detaljnije: PANELI I SKUPOVI >>>

 

 

 

Copyright * Helsinki Committee for Human Rights in Serbia - 2007

Web Design * Eksperiment